Iz medija: Ivan Lorencin - AI može rasteretiti zdravstveni sustav, maknuti liječnike od administracije.

Kako se umjetna inteligencija sve više razvija, raste i interes za njezino razumijevanje te za potencijalne rizike koje može predstavljati. O budućnosti njezine primjene, etičkim izazovima te ulozi u medicinskoj dijagnostici i rasterećenju zdravstvenog sustava, donosimo intervju za Istra24 s doc. dr. sc. Ivanom Lorencinom.

23. svibnja 2024.

Ivan Lorencin je i partner i stručnjak za istraživanje i razvoj umjetne inteligencije u hrvatsko-srpskom startupu dAIgnostics, fokusiran na razvoj rješenja umjetne inteligencije za medicinske aplikacije. Izvršni je direktor i osnivač Ant Intelligencea, tvrtke za razvoj i savjetovanje o umjetnoj inteligenciji. Prije tri godine doktorirao je na Tehničkom fakultetu u Rijeci na temu primjene umjetne inteligencije u dijagnostici karcinoma mokraćnog mjehura. Svjestan mnogobrojnih problema u zdravstvu, Lorencinu medicina ostaje u fokusu znanstvenog rada: AI koristi kako bi unaprijedio zdravstveni sustav.

Nedavno je umjetna inteligencija, jezični model GPT-4.5 tvrtke OpenAI, prošla Turingov test. U ispitivanju je 73 posto sudionika bilo uvjereno da komunicira s pravom osobom, iako su zapravo razgovarali s umjetnom inteligencijom. To ne znači, naravno, da stroj ima ljudsku inteligenciju, ali što to za nas znači? Hoćemo li u budućnosti sve manje moći razlikovati stvarnost od simulacije?

Imao sam više puta priliku probati GPT 4.5. U čemu je glavna stvar? Svi jezični modeli koji su trenirani poput ChatGPT-ja, trenirani su materijalima iz ljudskog govora, ljudske interakcije, recimo novinskim člancima, razgovorima, forumima.

Onime što je dostupno online?

Da, i još nekim digitaliziranim materijalima, knjigama i slično. Tako da oni u svojim modelima imaju zapisan način komunikacije, da se tako izrazim, kakvim komuniciramo mi ljudi. Rečenice kakve mi upotrebljavamo zapisane su u njihovoj matematici i zato je prirodno da njihova komunikacija izgleda kao ljudska, što ne znači da rezoniraju, razumiju što to u suštini znači.

Gledajući iz perspektive hrvatskog zdravstvenog sustava, ali i ne samo ovog našeg, jer manjak liječnika i zdravstvenog kadra je širi problem, AI bi mogao popuniti tu rupu, nedostatak liječničkog kadra? Kako?

Tako je. I ovdje više ne pričamo o modelima koji rade sa slikama nego jezičnim modelima. Projektima poput EDIH Adria, ali i SPIN projektima financiranih od strane HAMAG-BICRO-a, s partnerima, od koji je na jednom vodeći partner Infobip, na drugom In2, na trećem Jadranka turizam, tu tehnologiju plasiramo na sva tri područja. Što se medicine tiče, bitan je ovaj projekt koji radimo sa In2, u kojem razvijamo tehnologije kojima je cilj rasteretiti zdravstveni kadar u smislu da ga odmaknemo od administracije.

Koliko je lokalna zajednica prepoznala ove projekte? Ne mislim samo na fakultet, nego JLS-ove, tvrtke, druge znanstvenike?

Imamo veliku potporu dekana izv. prof. dr. sc. Darka Etingera i rektora prof. dr. sc. Marinka Škare. U okviru projekta EDIH Adria uključeni su brojni poduzetnici i javna tijela, kod kojih smo uspješno implementirali ili upravo provodimo implementaciju naprednih rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Neki od korisnika su Istra Tech, Cenosco, Uniline, Grad Vodnjan, TZ Pule, ali i Općina Šolta i Grad Split, a odjel za zdravstvo Istarske županije prošao je naš bootcamp za primjenu AI-a u sektoru zdravstva.

Kranja odluka mora onda ostati u ljudskim rukama?

Tako je. AI ne bi trebao odlučivati hoće li se pacijent operirati ili ići na kemoterapiju. Umjetna inteligencija od šume podataka mora dati čovjeku dobro strukturiranu informaciju na temelju koje on može donijeti odluku puno učinkovitije i puno brže. Kad govorimo o dijagnostici, prednost primjene AI-ja je prevencija, kao što sam prije spomenuo kod mamografije ili neuro inflamatornih bolesti, poput Alzheimera. Čovjeku se onda može dati do znanja da ima rizik razviti Alzheimera, pa se onda on pazi, kontrolira. To su prevencije, pronalaženje podataka, ali zadnja odluka mora biti na liječniku.

Cijeli intervju možete pročitati na sljedećoj poveznici.